Ukbetova džamija

Velika džamija u Kairuanu
Južna strana dvorišta
Osnovne informacije
Lokacija	Kairouan, Tunis
Religijska afilijacija	Islam
Funkcionalni status	Active
Arhitektonski opis
Godina dovršetka	670

Ukbetova džamija (Arapski: جامع عقبة), također poznata kao Velika džamija u Kairuanu (Arapski: جامع القيروان الأكبر), je jedna od najvećih i najstarijih džamija u Tunisu.

Gradnja

Izgradio ju je Ukba ibn Nafi 670. godine (50. godine prema islamskom kalendaru) prilikom osnivanja i gradnje grada Kairuan. Džamija se prostire na prostoru od 9700 kvadratnih metara^[1] i smatra se modelom za sve ostale džamije na Magrebu, zapadnom islamskom svijetu.

Slava džamije koja je odjeknula u islamskome svijetu kao centar nauke (islamske i „zemaljske“) je pomogla gradu Kairuan da se razvije u jedan od velikih prosperitetnih centara u tadašnjem islamskom svijetu. Džamija je postala univerzitetski centar u koji su dolazili studenti iz cijeloga svijeta.

Konstrukcija

Sadašnji izgled džamije datira iz Aglabitske dinastije (osim par dijelova čija rekonstrukcija se desila poslije). Do današnjeg datuma džamija je nekoliko puta restaurirana i nadograđivana. Osim mihraba nijedan dio džamije nije stariji od 9-tog stoljeća. Nedugo nakon izgradnje, džamija je bila demolirana za vrijeme okupacije Kairuana od strane Berbera. Džamija je obnovljena od arapskog Emira ibn Numana 10 godina nakon toga. Radi velikog povećanja populacije u Kairuanu, emevijski Halifa Hišam Abdulmelik je naredio rušenje tadašnje džamije (osim mihraba) radi građenja veće.

Pod Aglabidima Kairuan je bio prosperitetan i miran grad u kome je cvjetala ekonomija i školstvo. 836. godine Ziadetullah I (lokalni emir) je rekonstruisao džamiju još jednom. Nadogradnje i obnove su se dešavale još 863, kada se povećalo dvorište (musala) i kupola na ulazu i 875, Ebu Ibrahim je dodao još tri ulaza čime je smanjio dvorište. Nakon tih datuma džamija nije značajnije nadograđivana, osim nekoliko manjih restauracija.

Opis

Ukbetova džamija neodoljivo podsjeća na tvrđavu; sa svojim zidovima visine 1,9 metara i svojim masivnim minaretima koji su u obliku kula. Takva konstrukcija je razumljiva obzirom na ratne sukobe koji su bili česti za vrijeme prve gradnje, a i ako uzmemo u obzir da je cijeli grad Kairuan prvotno zamisljen kao vojni kamp. Džamija ima nepravilnu kockastu konstrukciju, koja je šira na strani ulaznog zida (138 metara) nego suprotni zid (128 metara) i tanji na zidu gdje je minaret (71 metar) nego suprotan zid (77 metara).

U dvorište koje ima izgled kvadra, se ulazi na 6 vrata. Dvorište je okruženo lukovima koje nose stubovi. Minaret koji je služio i kao izvidnički toranj i kao mjesto odakle se poziva na molitvu je izgrađen u obliku trodjelne piramide sa blagim prelazima. Minaret je visine 31,5 metara i znatno dominira građevinom. Građen je na kvadratnom temelju koji je dimenzija 10,5 metara na svakoj strani. Minaret je četvrti po starini u cijelome svijetu.

U molitveni prostor se ulazi na 14 vrata, i podjeljen je na 17 dijelova koji su razdvojeni sa 400 stubova sličnim kao u dvorištu. Minber koji datira iz 9. stoljeća je najstariji minber na svijetu.

Legenda kaže da je nemoguće izbrojati stubove Ukbetove džamije a da ne oslijepiš.