Gruzijska pisma

Mhedruli pismo.

Gruzijska pisma je tri pisma, koje se koriste za pisanje gruzijskog jezika: asomtavruli, nushuri i mhedruli. Njihova slova su ekvivalentna, dijele iste nazive i abecedni red, a sva tri su jednodomna (nema razlike između velikih i malih slova). Iako se koriste sva tri oblika, mhedruli se uzima kao standard za gruzijski jezik i njemu povezane kartvelske jezike.

Izvorno je bilo 38 slova.[1] Gruzijski jezik trenutno ima 33 slova abecede, a pet slova se više ne koriste. Abeceda mingrelskog jezika koristi 36 slova: 33 gruzijska, jedno slovo zastarjelo za taj jezik, i dva dodatna slova specifična za mingrelski jezik. Ista slova, plus jedno slovo posuđeno iz grčkog, koristi se u abecedi od 35 slova čanskoga jezika. Četvrti kartvelski jezik- svanski jezik, obično se ne izražava slovima, ali koriste se slova abecede mingrelskog jezika, s dodatnim zastarjelim gruzijskim slovom, a ponekad dopunjen dijakritičkim znakovima za svoje brojne samoglasnike.[2]

Gruzijska pisma održava nacionalni status kulturnog naslijeđa u Gruziji i trenutno je nominirano za uključivanje u popis UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine.[3]

Pisma

Asomtavruli

Asomtavruli slova
Ⴀ Ⴁ Ⴂ Ⴃ Ⴄ Ⴅ Ⴆ Ⴡ Ⴇ Ⴈ Ⴉ Ⴊ Ⴋ Ⴌ
Ⴢ Ⴍ Ⴎ Ⴏ Ⴐ Ⴑ Ⴒ Ⴣ ႭჃ, Ⴓ Ⴔ Ⴕ Ⴖ Ⴗ Ⴘ
Ⴙ Ⴚ Ⴛ Ⴜ Ⴝ Ⴞ Ⴤ Ⴟ Ⴠ Ⴥ  

Nushuri

Nushuri slova
ⴀ ⴁ ⴂ ⴃ ⴄ ⴅ ⴆ ⴡ ⴇ ⴈ ⴉ ⴊ ⴋ ⴌ
ⴢ ⴍ ⴎ ⴏ ⴐ ⴑ ⴒ ⴣ ⴍⴣ, ⴓ ⴔ ⴕ ⴖ ⴗ ⴘ
ⴙ ⴚ ⴛ ⴜ ⴝ ⴞ ⴤ ⴟ ⴠ ⴥ

Mhedruli

Mhedruli slova
ა ბ გ დ ე ვ ზ ჱ თ ი კ ლ მ ნ
ჲ ო პ ჟ რ ს ტ ჳ უ ფ ქ ღ ყ შ
ჩ ც ძ წ ჭ ხ ჴ ჯ ჰ ჵ ჶ ჷ ჺ ჸ ჹ

Čitanje

slovo ime brojčano
značenje 		IPA ISO 9984 romanizacija ćirilični
prijeslov 		mxedruli (მხედრული) nushuri (ⴌⴓⴑⴞⴓⴐⴈ) asomtavruli (ႠႱႭႫႧႠႥႰႳႪႨ)
ა ანი 1 ɑ A a A a А а
ბ ბანი 2 b B b B b Б б
გ განი 3 g G g G g Г г
დ დონი 4 d D d D d Д д
ე ენი 5 ɛ E e E e Э э, Е е
ვ ვინი 6 v V v V v В в
ზ ზენი 7 z Z z Z z З з
ჱ ჰე 8 ɛj[4] — — —
თ თანი[5] 9 tʰ T' t' T t Ҭ ҭ
ი ინი 10 ɪ I i I i И и
კ კანი 20 k' K k K' k' К к
ლ ლასი 30 l L l L l Л л
მ მანი 40 m M m M m М м
ნ ნარი 50 n N n N n Н н
ჲ ჲე 60 j[6] — — Й й
ო ონი 70 ɔ O o O o О о
პ პარი 80 p' P p P' p' П п
ჟ ჟანი 90 ʒ Ž ž Zh zh Ж ж
რ რაე 100 r R r R r Р р
ს სანი 200 s S s S s С с
ტ ტარი 300 t' T t T' t' Т т
ჳ ვიე 400 wi[7] — — —
უ უნი — u U u U u У у
ფ ფარი 500 pʰ P' p'[8] P p Ҧ ҧ
ქ ქანი 600 kʰ K' k'[9] K k Қ қ
ღ ღანი 700 ʁ Ḡ ḡ [10] Gh gh Ҕ ҕ (Г' г')
ყ ყარი 800 q' Q q[11] Q' q' Ҟ ҟ
შ შინი 900 ʃ Š š Sh sh Ш ш
ჩ ჩინი 1000 tʃ Č' č' Ch ch Ч ч
ც ცანი 2000 ts C' c' Ts ts Ц ц
ძ ძილი 3000 dz J j Dz dz Ӡ ӡ
წ წილი 4000 tsʼ C c Ts' ts' Ҵ ҵ
ჭ ჭარი 5000 tʃʼ Č č Ch' ch' Ҷ ҷ
ხ ხანი 6000 χ X x Kh kh Х х
ჴ ჴარ 7000 q[12] — — —
ჯ ჯანი 8000 dʒ J̌ ǰ J j Џ џ
ჰ ჰაე 9000 h H h[13] H h Ҳ ҳ
ჵ ჰოე 10000 hɔɛ [14] — — —
ჶ ჶ - [15] ? — — —
ჷ ჷ -[16] ? — — —
ჸ ჸ - [17] ? — — —
ჹ ჹ - [18] ? — — —
ჺ ჺ -[18] ? — — —

Vidite još

  • hucuri, starogruzijsko crkveno pismo, zamijenilo ga pismo mhedruli. Hucuri pokazuje sličnosti s nekim armenskim slovima (maštocevskog).

Izvori

  1. ↑ Machavariani, E. Georgian manuscripts Tbilisi, 2011.
  2. ↑ Standard Languages and Multilingualism in European History, Matthias Hüning, Ulrike Vogl, Olivier Moliner, John Benjamins Publishing, 2012, p.299
  3. ↑ http://government.gov.ge/index.php?lang_id=GEO&sec_id=288&info_id=47820 Arhivirano 2015-04-02 na Wayback Machine-u Preuzeto 23. travnja 2015.
  4. ↑ Starinsko slovo. Danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჱ.
  5. ↑ T s pridihom, kao u "thir".
  6. ↑ Starinsko slovo. Danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჲ.
  7. ↑ Starinsko slovo. Ne primjenjuje se više. Mhedruli je rabio samo ჳ .
  8. ↑ P s pridihom, kao u "phati".
  9. ↑ K s pridihom, kao u "kha".
  10. ↑ Zvonko g.
  11. ↑ Suglasnik k, za odsutnosti udiha.
  12. ↑ Starinsko slovo. Q̕ar , danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჴ .
  13. ↑ Gluho g.
  14. ↑ Starinsko slovo. Izgovara se kao [oː] , danas se više ne primjenjuje. Mhedruli je rabio samo ჵ .
  15. ↑ Dodatno slovo. Ne primjenjuje se više, izgovaralo se kao "f".
  16. ↑ Dodatno slovo. Izgovara se kao ⁠ə⁠ . Postojao u hucuriju, danas ga koriste još mingrelski i švanski jezik.
  17. ↑ Dodatno slovo. Danas se više ne primjenjuje, zadržao se u mingerlskom i svanskom jeziku. Predstavljao je grlena stanka ​[⁠ʔ⁠]​ .
  18. ↑ 18,0 18,1 Dodatno slovo. Danas se više ne primjenjuje.

Literatura

  • Aronson, Howard I. (1990), Georgian: a reading grammar (second izd.), Columbus, OH: Slavica 
  • Shosted, Ryan K.; Chikovani, Vakhtang (2006), „Standard Georgian”, Journal of the International Phonetic Association 36 (2): 255–264, DOI:10.1017/S0025100306002659 
  • Javakhishvili, I. Georgian palaeography Tbilisi, 1949
  • Barnaveli, T. Inscriptions of Ateni Sioni Tbilisi, 1977
  • Pataridze, R. Georgian Asomtavruli Tbilisi, 1980
  • Machavariani, E. Georgian manuscripts Tbilisi, 2011
  • Gamkrelidze, T. Writing system and the old Georgian script Tbilisi, 1989
  • Kilanawa, B. Georgian script in the writing systems Tbilisi, 1990
  • Hewitt, B.G. (1995). Georgian: A Structural Reference Grammar. John Benjamins Publishing. ISBN 978-90-272-3802-3.
  • Mchedlidze, T. The restored Georgian alphabet, Fulda, Germany, 2013

Vanjske veze

Gruzijska pisma na Wikimedijinoj ostavi
  • Georgian alphabet animation na YouTube, produced by the Ministry of Education and Science of Georgia. Gives the sound of each letter, illustrates several fonts, and shows the stroke order of each letter.
  • Live video of writing the letters na YouTube. Speaks the name of each letter, with some words that contain it, while writing them on ruled paper.
  • Lasha Kintsurashvili Arhivirano 2012-05-14 na Wayback Machine-u and Levan Chaganava Arhivirano 2016-04-15 na Wayback Machine-u, submissions to the 2014 International Exhibition of Calligraphy
  • Reference grammar of Georgian by Howard Aronson (SEELRC, Duke University)
  • Georgian transliteration + Georgian virtual keyboard
  • Unicode Code Chart (10A0–10FF) for Georgian scriptsPDF (105 KB)
  • Transliteration of GeorgianPDF (105 KB)